Urgentna dijagnostika i intervencije

Hitna dijagnostika i intervencije su kritične komponente hitne medicinske pomoći koje se koriste za brzu dijagnostiku i lečenje stanja opasnih po život. Ove intervencije mogu uključivati niz medicinskih procedura i testova, kao i hitne lekove i druge tretmane.

Neki primeri hitne dijagnostike i intervencija uključuju:

Urgentna radiologija

Dragan Mašulović, Dragan Vasin, Tijana Tomić, Ksenija Mijović, Jelica Vukmirović, Ljubica Sedlar,
Katarina Lazarević

Univerzitetski klinički centar Srbije, Centar za urgentnu radiologiju, 
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Uloga imidžinga u akutnim hirurškim stanjima je nezaobilazna i značajno učestvuje u hitnom postavljanju dijagnoze što je od presudnog značaja za brzu terapiju i dobru prognozu akutnih hirurških pacijenata. Urgentna radiološka dijagnostika se zasniva na nekoliko različitih modaliteta koji uključuju konvencionalne radiografske tehnike: nativna radiografija abdomena (Slika 1) i urotrakta i brojne kontrastne metode vaskularne i nevaskularne, 

Slika 1. Nativna radiografija abdomena

Slika 2. Ultrasonografija abdomena

ultrasonografski pregled abdomena (UZ, Slika 2), kompjuterizovanu tomografiju (CT, Slika 3) i magnetnu rezonancu (MR, Slika 4). Ovaj spektar radioloških modaliteta pruža dobar uvid u morfologiju akutnog patološkog supstrata samo u slučaju da se pažljivo odabere u skladu sa kliničkim indikacijama.

Nativna snimanja rendgenom i kontrastne metode su rezervisane za posebna indikaciona područja, dominantno pregleda kanalnih sistema hepatobilijarnog, urogenitalnog i digestivnog tubusa. Pregled abdomena se obično započinje ultrazvučnom eksploracijom čija je osnovna uloga detekcija patološkog supstrata a u manjem procentu slučajeva i njegova definitivna karakterizacija. 

Slika 3. Kompjuterizovana tomografija

U slučaju nemogućnosti definitivne karakterizacije patološkog supstrata na ultrazvuku sledeća dijagnostička metoda je često CT čija je prednost dobra prostorna, ali loša kontrastna rezolucija te se dominantno koristi za urgentna stanja i planiranje eventualnog hirurškog lečenja. MR pregled nam daje izvanrednu kontrastnu rezoluciju što je od presudnog značaja za definitivnu karakterizaciju lezije, ali relativno lošu prostornu rezoluciju pogotovo kod akutnih stanja gde je saradnja pacijenta otežana, te je u određenim slučajevima njegova komplementarnost sa CT pregledom od velikog značaja.

Slika 4. Magnetna rezonanca

Za urgentnu radiološku dijagnostiku hirurških stanja je od nesumnjivog značaja za radiologa razlog zbog kojeg se radiološka dijagnostika traži. Radiolog će u saradnji sa specijalistom drugih oblasti odabrati optimalan dijagnostički modalitet za postavljanje dijagnoze.
Uloga imidžing sekcije je identifikacija kliničkih stanja u kojima radiološka dijagnostika koja se primeni u urgentnim hirurškim stanjima poboljšava ishod pacijenta kao i evaluacija tehničkih, kliničkih, organizacionih i društvenih kompetenci radiologije koji su neohodne za efektnu inkorporaciju u različite kliničke algoritme. Jedan od ciljeva sekcije u okviru društva je i upoređivanje iskustva različitih radioloških službi kroz poboljšanu komunikaciju i umrežavanje u čemu forum ima značajnu ulogu. Imidžing sekcija će učestvovati i u razvoju različith istraživačkih projekata i konferencija kao i u promociji kvalitetnih programa edukacije.

Laboratorijski testovi: Određivanje krvne grupe, krvna slika, biohemijska analiza venske krvi, gasne analize iz arterijske krvi, analiza urina i drugi dijagnostički testovi koji mogu pomoći da se brzo identifikuju kritična medicinska stanja.

Procedure za spasavanje života: Reanimacione mere mogu uključivati intervencije kao što je intubacija, medikamentozna terapija,  torakalna drenaža, 

Timovi za brzo reagovanje: Ovo su specijalizovani medicinski timovi koji se mogu brzo mobilisati da reaguju na hitne situacije.

Hitna dijagnostika i intervencije su kritične u hitnoj medicinskoj pomoći, jer mogu pomoći u brzoj dijagnostici i lečenju stanja opasnih po život. Brzim identifikovanjem i lečenjem ovih stanja, zdravstveni radnici mogu pomoći da se poboljšaju ishodi lečenja pacijenata i spreče dugoročne komplikacije.